BRZA DOSTAVA ZA SVE ZEMLJE EUROPSKE UNIJE
DOSTAVA OD 3 DO 5 RADNIH DANA

Zašto je „sve ili ništa“ čista glupost

Why "all or nothing" mentality is pure nonsense

DOVOLJNO JE POTRUDITI SE, SVE OSTALO JE PRETJERIVANJE


Čini li vam se ponekad da neprestano radite i trudite se, a nikako niste zadovoljni dobivenim rezultatima? Provodite sate i sate ispred računala i knjige, ali i dalje niste zadovoljni onime što ste naučili. Uvijek se tjerate da napravite još malo više, budete još malo bolji. Još, još, još.


Prepoznajete li se u navedenom? Možda patite od problema koji zahvaća velik broj mladih, problemu poznatom pod nazivom overachievement.


Overachieveri su svi oni koji postižu uspjeh iznad očekivane razine, ali nikada nisu zadovoljni rezultatima. Ljudi koji se povezuju s ovim problemom neprestano žele biti najbolji u svemu što rade, a često nisu ni svjesni kako funkcionirati drugačije. Overachievement se pojavljuje već u ranoj životnoj dobi, a ako se pokazatelji ne primijete na vrijeme, mlada osoba odrasta tako da ne zna funkcionirati bez težnje ka savršenstvu.


Možda ne zvuči tako tako, ali overachievement nije dobar za vas. Vodi do premorenosti, uzrokuje želju za postizanjem nerealnih ciljeva i loše utječe na mentalno zdravlje osobe. Zamislite živjeti u neprestanom stresu zato što mislite da ono što radite nije dovoljno, iako ste prije toga u posao uložili toliko vremena i truda.


Iako, nisu sve karakteristike overachievementa loše. Ljudi s ovim karakteristikama savršeno pokazuju što se sve može postići trudom, ali valja imati na umu kako je sasvim dovoljno dati najbolje od sebe. Sve što je iznad toga dovodi do raznih problema i stvaranja kompleksa kojih se teško riješiti.


Kako prepoznati overachievera?



Osim što neprestano ganjaju titulu najbolje i najpametnije osobe u prostoriji, overachieveri su pojedinci koje ka uspjehu zapravo tjera velik strah od neuspjeha. Smatra se kako overachieveri čak i vlastitu vrijednost vrednuju na temelju ostvarenih postignuća, a ne moramo biti stručnjaci kako bismo shvatili što takav pritisak i razmišljanje čine mentalnom zdravlju osobe.


U slučaju da niste sigurni patite li od overachievementa ili sumnjate da se netko u vašoj okolini bori s ovim problemom, evo nekoliko karakteristika koje će vam pomoći u prepoznavanju overachievera:

- Samozanemarivanje – overachieveri često radi ostvarivanja poslovnih uspjeha zanemare svoje osobne potrebe i odnose s ljudima u njihovoj najbližoj okolini.

- Previsoka i nerealna očekivanja – osim što više očekuju od sebe, overachieveri više očekuju i od drugih u svojoj okolini. Iako bi to trebala biti pozitivna motivacija, overachieveri često znaju biti neugodni u načinu na koji komuniciraju s onima “lošijima” od sebe. One koji su drugačiji od njih, overachieveri smatraju lijenima i neambicioznima.

- Neprestan osjećaj krivnje i nelagode – čak i ako su baš dobro napisali neki ispit, ili odradili odličan posao, overachieveri će se osjećati loše ako ne uzmu pauzu i za promjenu ne rade ništa. Zapravo, overachieveri ne mogu normalno funkcionirati ako nemaju što raditi.

- Utrkuju se s vremenom – overachieveri su uvijek u žurbi i u malo vremena žele riješiti puno stvari. Svaki zadatak je za njih onaj koji se mora riješiti u što kraćem roku, a sve kako bi nakon toga mogli početi obavljati novi zadatak.

- Strah od neuspjeha – ovo je karakteristika koju najčešće povezujemo s pojavom overachievera. Većinu overachievera užasno plaši strah od neuspjeha. Toliko ih plaši da često ne mogu ni uživati u onome što su postigli jer su se toliko trudili izbjeći neuspjeh.

Overachieveri izbjegavaju nove i zanimljive stvari iz straha da neće biti dobre ili da bi mogli pogriješiti tijekom učenja.

- Potreba da udovolje drugima – već u ranoj životnoj dobi overachieveri postignućem smatraju ljubav i odobrenje od drugih ljudi. Vrlo im je važno priznanje drugih ljudi jer se zbog toga osjećaju dobro, ali i neprestano žele više.

Problem s overachievmentom u ranoj životnoj dobi je što djeca ne znaju kako je to ne biti dobar u nečemu i kasnije sve što rade temelje na tome jesu li dobili pohvalu drugih ljudi. U tom slučaju, overachieveri zapravo nikada nisu imali priliku shvatiti koliko možemo naučiti iz pogrešaka i ponovnih pokušaja.


Vjeruje se da overachievement započinje u ranoj životnoj dobi kada djeca nastoje ponašanjem biti slični svojim roditeljima. Dakle, možemo reći da se Overachievement prenosi s generacije na generaciju. Nažalost, u tom slučaju roditelji ne mogu djetetu pomoći da bude „normalno“, jer i sami ne znaju funkcionirati na drugačiji način.



Overachievementu često svjedočimo i u obrazovanju. Najčešće su to učenici koji su bolji od većine i iznadprosječno napreduju za svoju dob. Iako to rade nesvjesno, učitelji i profesori od djece koja se bore s Overachievementom često očekuju puno više od drugih učenika što stvara dodatan stres i potrebu za neprestanim napretkom i postignućem.


Kako pomoći overachieveru?



Overachievement je problem kojeg se teško riješiti. Toliko je ukorijenjen u funkcioniranje osobe da je potrebno puno truda kako bi se osoba shvatila da je dovoljno dobra i bila zadovoljana s onim što radi čak i ako to nije uvijek savršeno.

Možda neće biti dovoljno, ali pokušajte overachieveru objasniti zašto je dobro biti prosječan, zašto ne moramo biti uvijek zadovoljni kako nešto napravimo i zašto je u redu činiti pogreške. Potaknite ih da isprobaju nešto drugačije, da pogriješe pa da opet pokušaju ponovno.


Pokušajte im objasniti kako će s više pokušaja neki zadatak sagledati iz više perspektiva i vjerojatno dobiti bolje rezultate nego da su uspjeli iz prve. Overachieveri, ali i svi mi ostali, trebamo naučiti biti strpljivi i ne juriti u životu.



Samo zato što nismo odmah nagrađeni za neki zadatak, ne znači da taj zadatak nismo odradili dobro. Imajte na umu da će se trud uvijek isplatiti. Ako ne sad ili za tjedan dana, isplatit će se kasnije u budućnosti, baš u onom trenutku u kojem je potrebno.


Dragi overachieveri, nemojte se osjećati manje vrijedno i ne bježite bez neuspjehom. Loše odluke i neuspjeh su dio života koji će vam pomoći da budete još bolji u onome što radite. Vjerujemo da je teško, ali nemojte se baš u svakom trenutku i zadatku tjerati da budete iznadprosječni.


Zato, ne dajte da izreka “sve ili ništa” definira vaš život. Sve ono važno u životu - kako poslovnom, tako privatnom - događa se u onome između.

Prethodni članak Sljedeći članak

Napiši komentar

Komentari moraju biti odobreni prije objavljivanja

hrvatski